Više o psihoterapijskim pravcima kojima se bavimo:
Embedded Files
Logoterapija
Logoterapija
Logoterapija je oblik psihoterapije koji je razvio Viktor Frankl, austrijski psihijatar koji je preživio holokaust i život u koncentracijskom logoru.
Logoterapija je usmjerena na pomaganje pojedincima da pronađu smisao i svrhu u svojim životima kao način prevladavanja psiholoških poteškoća i postizanja blagostanja.
Glavna načela logoterapije su:
Potraga za smislom - logoterapija tvrdi da je primarna motivacija za ljudska bića potraga za smislom života. Naglašava da pojedinci mogu pronaći smisao svog života kroz svoje odnose, posao, osobne vrijednosti i iskustva s kojima se susreću.
Sloboda volje - logoterapija priznaje da pojedinci imaju slobodu birati svoje stavove i reakcije na životne okolnosti, čak i u slučaju nevolje. Iako pojedinci možda nemaju kontrolu nad vanjskim događajima, oni imaju moć birati svoje unutarnje stavove i pronaći smisao u bilo kojoj situaciji.
Odgovornost - logoterapija naglašava osobnu odgovornost i odgovornost za vlastiti život i izbore. Pojedince se potiče da preuzmu odgovornost za svoje postupke, stavove i odluke te da prepoznaju da imaju sposobnost stvoriti smisao u svom životu.
Egzistencijalna frustracija - logoterapija priznaje da pojedinci mogu doživjeti osjećaj egzistencijalne frustracije, koji proizlazi iz jaza između njihove trenutne stvarnosti i smisla za kojim tragaju. Terapijski proces uključuje pomaganje pojedincima da istraže i premoste ovaj jaz identificiranjem i provođenjem aktivnosti i odnosa koji im donose osjećaj svrhe i ispunjenja.
Terapeutske tehnike - logoterapija koristi različite tehnike kako bi pomogla pojedincima da pronađu smisao i svrhu. To može uključivati sokratski dijalog, samorefleksiju, prepoznavanje vrijednosti i ciljeva, preoblikovanje perspektiva i uključivanje u kreativno izražavanje. Terapeut služi kao vodič i pomagač u procesu samootkrivanja i stvaranja značenja.
Logoterapija se primjenjuje na razne psihološke i egzistencijalne probleme, kao što su depresija, anksioznost, ovisnost, tuga i egzistencijalne krize. Može se integrirati s drugim terapijskim pristupima ili koristiti kao samostalna metoda.
Napominjemo kako se logoterapija ne odnosi na nametanje unaprijed određenog značenja pojedincima, već im pomaže u otkrivanju vlastitog jedinstvenog smisla života. To je proces suradnje koji potiče pojedince da preuzmu aktivnu ulogu u vlastitom rastu i razvoju.
Općenito, logoterapija nudi okvir za pojedince da istraže svoju svrhu, vrijednosti i izvore značenja, što im u konačnici pomaže da pronađu osjećaj ispunjenja i blagostanja u svojim životima.
Integrativna geštalt terapija
Integrativna geštalt terapija
Geštalt psihoterapija terapijski je pristup koji se temelji na principima i konceptima Geštalt psihologije. Razvili su je Fritz Perls, Laura Perls i Paul Goodman 1940-ih i 1950-ih godina, Geštalt terapija stavlja naglasak na iskustvo sadašnjeg trenutka, osobnu odgovornost i integraciju misli, emocija i djelovanja.
Ključni karakteristike geštalt psihoterapije:
Svijest o "sada" i "ovdje" - u terapiji se fokusira na sadašnji trenutak i potiče pojedince da postanu svjesniji svojih trenutnih misli, osjećaja, tjelesnih doživljaja i ponašanja. Terapeut pomaže klijentima da istraže i steknu uvid u svoja iskustva koja se odvijaju u sadašnjosti, umjesto da se primarno fokusiraju na prošle događaje ili buduće brige.
Holistički pristup - geštalt terapija usvaja holističku perspektivu, razmatrajući pojedinca kao cjelinu, međusobno povezanu cjelinu. Naglašava integraciju različitih aspekata sebe, uključujući misli, emocije, osjete i ponašanja. Terapeut pomaže klijentima razviti svijest i prihvaćanje svojih različitih unutarnjih iskustava i istražiti kako ti različiti dijelovi međusobno djeluju.
Kontakt i otpor - pridaje se važnost konceptu "kontakta", koji se odnosi na način na koji se pojedinci druže sa svojom okolinom i uspostavljaju veze s drugima. Terapeut pomaže klijentima istražiti njihove obrasce kontakta, uključujući kako uspostavljaju ili izbjegavaju kontakt, te načine na koje mogu iskusiti otpor ili blokade kontaktu.
Osobna odgovornost - naglašava se osobna odgovornost nad vlastitim izborima, postupcima i ishodima. Klijente se potiče da prepoznaju i preuzmu odgovornost za svoje misli, emocije i ponašanja. Terapeut podržava klijente u istraživanju njihovih izbora i posljedica tih izbora, potičući osjećaj osnaživanja i samousmjeravanja.
Kreativno eksperimentiranje - terapija koristi različite iskustvene tehnike i eksperimente kako bi olakšala samosvijest i osobni rast. To može uključivati igranje uloga, rad na praznoj stolici, vođene slike, rad u snu i vježbe svjesnosti tijela. Takve tehnike potiču klijente da se aktivno uključe u terapijski proces i otkriju nove načine doživljavanja i povezivanja sa svojim problemima.
Relacijski fokus - priznaje se važnost terapeutskog odnosa kao sredstva za promjenu. Terapeut pruža podršku, empatiju i okruženje bez osuđivanja, potičući suradničko partnerstvo s klijentom. Terapeutski odnos služi kao laboratorij za istraživanje obrazaca odnosa i razvijanje novih načina postojanja u odnosima.
Geštalt psihoterapija može se primijeniti na širok raspon psiholoških problema, uključujući anksioznost, depresiju, poteškoće u vezi, probleme sa samopoštovanjem, neriješene traume i osobni rast. Obično se provodi kroz individualnu ili grupnu terapiju.
Ova vrsta psihoterapije ima za cilj pomoći pojedincima da razviju samosvijest, promiču osobnu odgovornost, olakšaju smislen kontakt sa samim sobom i drugima te podrže integraciju različitih aspekata sebe za veću dobrobit i ispunjenje.
Kognitivno-bihevioralna terapija
Kognitivno-bihevioralna terapija
Kognitivno-bihevioralna psihoterapija (KBT) široko je korišten terapijski pristup koji se fokusira na povezanost između misli, emocija i ponašanja. Temelji se na premisi da naše misli i uvjerenja o sebi, drugima i svijetu značajno utječu na naše emocije i ponašanja. Prepoznavanjem i modificiranjem neprilagodljivih obrazaca mišljenja i ponašanja, KBT ima za cilj ublažiti psihološki stres i promicati pozitivne promjene.
Svrha kognitivno-bihevioralne psihoterapije je:
Kognitivno restrukturiranje - KBT naglašava prepoznavanje i restrukturiranje negativnih ili iskrivljenih obrazaca razmišljanja, poznatih kao kognitivna iskrivljenja. Klijenti uče prepoznati beskorisne misli, osporiti njihovu valjanost i zamijeniti ih točnijim i prilagodljivijim mislima. Promjenom obrazaca razmišljanja, pojedinci mogu doživjeti promjenu u emocijama i ponašanju.
Bihevioralna aktivacija - prepoznaje se snažan utjecaj ponašanja na raspoloženje i dobrobit. Terapeuti rade s klijentima kako bi identificirali ponašanja koja doprinose njihovim poteškoćama i pomogli im da se uključe u pozitivnije i ciljano usmjerene aktivnosti. Bihevioralna aktivacija potiče pojedince da povećaju svoje sudjelovanje u korisnim i smislenim aktivnostima, čak i kada se u početku možda ne osjećaju motiviranima.
Stvaranje vještina - KBT često uključuje tehnike izgradnje vještina koje pomažu pojedincima da steknu i razviju učinkovite strategije suočavanja. To može uključivati podučavanje tehnikama opuštanja, vještinama rješavanja problema, treningu asertivnosti i strategijama upravljanja stresom. Učenjem i primjenom ovih vještina pojedinci mogu bolje upravljati izazovnim situacijama i poboljšati svoje cjelokupno funkcioniranje.
Terapija izlaganjem - u slučajevima anksioznih poremećaja ili fobija, KBT može uključivati terapiju izlaganjem. To uključuje postupno izlaganje klijenata strahovitim situacijama ili podražajima u kontroliranom okruženju koje pruža podršku. Ponovljenim izlaganjem, pojedinci mogu naučiti tolerirati i smanjiti tjeskobu, izazivajući i modificirajući svoje reakcije na strah.
Suradnički i vremenski ograničeni pristup - KBT je obično proces suradnje između terapeuta i klijenta. Terapeut pruža smjernice, podršku i povratnu informaciju, dok klijent aktivno sudjeluje u postavljanju ciljeva liječenja, prepoznavanju problematičnih misli i ponašanja te provođenju strategija za promjenu. CBT je često strukturiran i vremenski ograničen, s fokusom na specifične ciljeve i mjerljive rezultate.
Integracija kognitivnih i bihevioralnih tehnika - integriraju se kognitivne i bihevioralne tehnike za sveobuhvatno rješavanje psiholoških poteškoća. Prepoznaje recipročan odnos između misli, emocija i ponašanja, naglašavajući da promjene u jednom području mogu imati pozitivan utjecaj na druga.
KBT se pokazao učinkovitim u liječenju širokog spektra stanja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaje prehrane, zlouporabu supstanci i mnoge druge. Može se provoditi u individualnoj, grupnoj ili obiteljskoj terapiji, ovisno o specifičnim potrebama klijenta.
Page updated
Google Sites
Report abuse